Popularni postovi

petak, 1. studenoga 2019.

PRIHVATITE SEBE!

U zadnje vrijeme vidim sve više mladih djevojčica i dječaka kako stavljaju slike gdje pokrivaju lice rukom. Stavljajući ruku preko lica i skrivajući istoga djelujete nesigurno i nezadovoljno sami sobom. Zašto standardi moraju biti postavljeni toliko visoko. Zašto se mladi ne ponose onim što jesu. Zašto skrivati svoje nesigurnosti i nesavršenosti jer upravo je to ono što nas čini ljudima. Velik nos, krivi zubi, male oči, velike oči, male usne, velike uši, visoki, niski. Ne sramite se sebe! Ne sramite se svojih mana jer upravo one Vas čine drugačijima i posebnima. Neka Vam misli budu velike, a želje ostvarive. Ne skrivajte sebe zbog drugih krivo shvaćenih i pretjeranih ideala koje narušavaju ovo sivilo stvarnosti. Ne vjerujte svemu što pročitate, niti Instagramu. "Instalie" je češća od stvarnosti, a toliko krivo protumačena. Ne budite naivni, nemojte nasjesti na savršene živote. Nemojte prodavati (niti kupovati) maglu. Još se nije rodio onaj koji je svijetu udovoljio. Uvijek će vas zbog nečega krivo gledati, uvijek će biti onih kojima se neće sviđati kako vodite svoj život. SVOJ. Upravo zato što je VAŠ ne bi ste se trebali nikome opravdavati niti pokušati svima udovoljiti. Sretan čovjek, je zdrav čovjek. I sami znate kako se novcima ne može kupiti ono najbitnije i najvažnije. Ono što našem životu daje smisao i ono za čime svi žudimo. LJUBAV.





Koliko puta sam čula ona je "savršena". "Njoj ništa ne fali". No to nije istina. Iako se nešto čini savršenim, to je samo vanjština. Prava dobrota i iskrenost skrivaju se duboko unutra. Nikada nemojte suditi knjigu po koricama. Nikada ne podcjenjujte svoja znanja i svoje vrline. Nažalost, živimo u vremenu kada su mane postale vrline. Svatko tko ima puno dobrih osobina ispada osoba koja se hvali. No ne treba biti tako. Vrline su naše shvaćanje, dok su mane prihvaćanje sebe.

Danas mnogim mladima uzore predstavljaju osobe koje su poznate po lošem. Zašto nismo sami sebi uzori. Zašto ne možemo prihvatiti sami sebe i slušati svoje srce, svoje tijelo i svoj um. Zašto se bojimo biti sami. Zašto uvijek trebamo biti s nekime kako se ne bi osjećali usamljeno. Popij kavu sam/a sa sobom. Pogledaj film sam/a. Uživaj slušajući sebe. I ne, to nije sebičnost, to je upravo ono suprotno. Uživanje u vlastitom miru.

Znate što je apsurdno? (neću sada govoriti o teatar apsurda) Apsurdno je što sam kao mala mislila kako je spavanje kazna. Kad god bi morala u 21 sat ići spavati jer "U devet u krevet", toliko sam strahovala i nadala se da ću što prije otvoriti oči. Tada sam se budila u 6 ujutro (i vikendima) jer sam željela držati oči otvorene. Mala Dorotea žarko je željela dan. Svaki put kad bi vani pao mrak, meni bi pao mrak ali pred oči jer moram spavati. No sada je priča sasvim drugačija. Sada mislim kako je spavanje nagrada. Ne ona jeftina i ofucana koju potrošiš prije nego li je dobiješ, nego prava istinska nagrada. Sada svaku večer kada zaklopim oči pomislim koliko sam zahvalna na svemu u životu. Snovi me često odvedu u lijepe krajeve, u snovima mogu biti sve što poželim. Sanjanje i sanjarenje veliki je poticaj. Sve što sanjaš ako si dovoljno uporan možeš ostvariti. Mala Dorotea bila je tip za dan, no sada sam noćna ptica. Ona koja zaspi svaku večer prije ponoći jer želi okušati sve čari snova. Tako je i s hranom. Kroz život ukusi nam se mijenjaju. Možda vam se sada sviđa nešto što niste voljeli prije, a možda vam se za 10 godina neće svidjeti ono što jedete sada. Možda vam se za koji godinu neće svidjeti glazba bez koje trenutno ne možete. Možda ćete se baviti onim što niste mogli zamisliti ni u najluđim snovima. Možda, možda, možda...
Zato uživajte u stvarima koje trenutačno volite. Jer nikada ne znate što vas čeka. Ne možete znati hoćete li se sviđati starijoj verziji vas, niti hoćete li iznevjeriti mlađu vas. No jedno ćete znati. U ovome trenutku važni ste sebi i radit ćete stvari koje vas usrećuju, iako se to možda ne sviđa drugima. Oni nisu bitni. Drugi su sporedni glumci u vašem filmu života. Zato uživajte u svome filmu i zapamtite: vi ste glavni lik.



3 komentara:

  1. What a beautiful post. It made my heart so full to read about how you would want to stay awake when you were a child. That sleep was a punishment. It means that you always wanted to see and experience the beauty of life! Regardless of the time!
    the creation of beauty is art.

    OdgovoriIzbriši
  2. Super post! Slažem se sa svime što si napisala. Najprije je bitno prihvatiti sebe da te prihvate svi ostali, tako bar ja mislim :) Vrlo poučno!

    Peany

    OdgovoriIzbriši